MIKAC Mihály/Mihaljević, de Prodavic

Mikac (Micatius, Mikachin, Mikoch, Michaz, Mykch, Mykecz, Migazzi, Mikaci)
https://www.rodoslovlje.hr/clanci/zanimljivosti-iz-medija/inoslav-b...

https://hbl.lzmk.hr/clanak/akos
AKOŠ (Ákos, Acus), stari rod podrijetlom iz sjeverne Ugarske. Akoši se spominju u izvorima već u XII st. Imali su posjede u Peštanskoj, Szilágyskoj i Križevačkoj županiji. Od ogranka Akos Czelenfi važnu ulogu u hrvatskoj povijesti imao je Ernej (Erne, Ernerije, Ernest, 1248–1272), veliki župan varaždinski (1251. i 1272) i ban erdeljski. Obavljao je visoke dužnosti na dvoru Arpadovića. Od kralja Bele IV dobio je 17. XI 1251. četiri sela u Varaždinskoj županiji. Najpoznatiji član ogranka Mikcs (Micsk) bio je Mikac (Mikić) Mihaljević (1312–1343), sin Mihajla, ban cijele Slavonije, koji je od Karla I dobio posjed Prodavić (Virje) po kojemu su nasljednici nazvani Prodavići (de Prodavic). Oni su nakon očeve smrti prodali imanje, koje je uz grad Prodavić imalo još 74 sela. Mikčevi sinovi, Ladislav (1342–1366), Loredan (1342–1348), → Akuš i Stjepan (1342–1366), bili su vitezovi na dvoru Ludovika I. Stjepan je bio požeški župan 1351. Spominje se u pratnji herceginje Margarete kad je ona 1352. potvrdila privilegij kralja Ludovika I izdan Turopolju te 1358. kad kralj Ludovik I utvrđuje zamjenu Stjepanove zemlje Kapolna blizu Glogovnice za zemlju Zdelju (Miholjanec) u blizini Prodavića u vlasništvu ivanovačkog priora. Stjepanov sin Stjepan Prodavić, prozvan Vrag (Őrdőg) zbog svoje silovite naravi, opljačkao je 1395. posjede zagrebačkog biskupa (vjerojatno u blizini Prodavića). Kralj Žigmund naredio mu je da nadoknadi učinjenu štetu. Stjepan je to odbio, pa je kralj 20. I 1396. zapovjedio banu Detriku Bebeku da zaplijeni neka imanja Prodavićâ. Poslije Žigmundova poraza kod Nikopolja 1396, pristao je uz slavonske plemiće, koji su umjesto Žigmunda proglasili kraljem Karla Dračkog. Stjepan Vrag dočekao je kralja na povratku sa sabora u Križevcima 1397. Kako ga nije uspio ubiti, sakrio se najprije u tvrđavu Sušicu kod Đurđevca, a onda pobjegao u Bosnu. Njegova je imanja, zajedno s Prodavićem, zaplijenio kralj, ali ih je ubrzo vratio Stjepanovu sinu Nikoli. Nikola ih je morao zamijeniti za neka imanja u Peštanskoj županiji te se više Akoši ne spominju u Hrvatskoj.

LIT.: János Karácsonyi: A magyar nemzetségek a XIV. század közepéig, 1. Budapest 1900, 95–120. — József Csoma: Magyar nemzetségi czímerek. Budapest 1904, 23–32. — Tadija Smičiklas: Diplomatički zbornik. Zagreb 1906, IV, 463–464; 1914, XII, 261–262. — Julije Kempf: Požega. Požega 1910, 81. — Dane Gruber: Ban Mikić Mihaljević (1325–1343). Nastavni vjesnik, 32(1923–24). — Scriptores rerum Hungaricarum tempore ducum regumque stirpis Arpadianae gestarum, 1. Budapest 1937, 292, 414, 449. — Paškal Cvekan: Virje. Virie 1976, 10–12.

https://www.enciklopedija.hr/clanak/mikac-mihaljevic
Mikac Mihaljević (Michaz, Mykch, Mykecz), slavonski ban 1325–43 (?, – ?, 1343). Vjerojatno potomak plemena Akoš iz potkarpatske Ukrajine. Kao pristaša Karla I. Roberta već je 1320-ih obnašao različite visoke službe na dvoru. God. 1325. porazio je Gisingovce i oduzeo im posjede u Podravini. Pohodom 1326. pokušao je obnoviti kraljevsku vlast u Hrvatskoj, ali ga je porazio hrvatski magnat Nelipčić, pa se povukao u Slavoniju te je područje južno od Like i Krbave ostalo izvan kraljevske vlasti. God. 1326/27. ratovao protiv Babonića, nekadašnjih banova, i potisnuo ih iz Pokuplja oduzevši im Steničnjak. Njegovim postavljanjem za slavonskoga bana, pri čemu su sudačkoj vlasti bana bila podvrgnuta slavonska vlastela, Karlo I. Robert nastojao je oslabiti moć slavonskih velikaša. U sukobu s građanima Gradeca nije dobio kraljevu potporu. Suprotstavio se i zagrebačkomu biskupu Ladislavu Kobolu oko prava na ubiranje desetine, ali je, pošto mu je potvrđeno to pravo, ponovno stao uz biskupa. Nakon smrti Karla I. Roberta nastavio je služiti njegovu sinu Ludoviku, a bansku čast zadržao je do smrti. Glavnina njegovih posjeda nalazila se u današnjoj Podravini i Pokuplju, a njegovi nasljednici prozvali su se prema svojem posjedu Prodavićima.

https://kckzz.hr/hr/saznajte-vise/povijest-zupanije
...Đurđevac je nastao usred močvare na povišenim pješčanim “gredama”. Prvi puta spominje se u dokumentu iz 1267. godine, kao selo ( villa sancti Georgii ). Radi se o darovnici Bele IV, hrvatskog i ugarskog kralja iz 1267. g., koju je potvrdio i s graničnim međama dao Belin sin, kralj. U 14. stoljeću koprivničko i đurđevačko područje spadali su pod Prodavićko imanje koje je bilo u vlasništvu Bana Mikca. Ban Mikac je osnovao u 14. stoljeću Prodavić današnje Virje....